Hrvatska se ističe po ovom
Tek ste diplomirali? Evo gdje u Europi ćete najlakše pronaći posao

Obrazovanje ima ključnu ulogu na tržištu rada. Prema podacima Eurostata, viša razina obrazovanja obično je povezana s većom stopom zaposlenosti i većim prihodima tijekom života.
Međutim, mnogim novim diplomantima i dalje treba vremena da pronađu posao. Konkurencija je žestoka. U Ujedinjenom Kraljevstvu, primjerice, poslodavci su 2024. godine primili više od 1,2 milijuna prijava za nešto manje od 17.000 radnih mjesta za diplomante, prema Institutu poslodavaca studenata (ISE). To znači da je za svako radno mjesto pristiglo u prosjeku 140 prijava — što je najviša razina konkurencije u više od 30 godina, otkako ISE prikuplja takve podatke (od 1991.), javlja Euronews.
Stopa zaposlenosti mladih visokoobrazovanih osoba u Europi
Prema Eurostatu, prosječno 84,9 % nedavnih diplomiranih studenata u EU-u imalo je posao u 2024. godini. Podaci obuhvaćaju osobe u dobi od 20 do 34 godine koje su završile studij unutar protekle tri godine i trenutno nisu uključene u dodatno obrazovanje ili obuku.
Visoko obrazovanje obuhvaća razine 5–8 ISCED klasifikacije – od kratkih tercijarnih programa do preddiplomskih, diplomskih i doktorskih studija.
Stopa zaposlenosti uvelike varira među zemljama: od 63,5 % u Turskoj do 93,7 % u Bugarskoj (među 33 zemlje). U EU, Grčka bilježi najnižu stopu zaposlenosti – 72,7 %.
Turska, koja se nalazi na dnu ljestvice, ujedno ima i najvišu stopu radne neaktivnosti u Europi (25,8 % u drugom tromjesečju 2025.).

Neusklađenost sveučilišta i tržišta rada u Turskoj
"Brzo širenje sveučilišnog sektora otežalo je održavanje kvalitete studijskih programa, što je dodatno smanjilo povrate ulaganja u obrazovanje,“ navodi OECD.
Turska ima i nizak udio diplomiranih u STEM područjima (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika), što stvara „veliki jaz između vještina koje traži tržište rada i onih koje studenti stječu na sveučilištima“.
Turska je jedina zemlja u Europi u kojoj je stopa nezaposlenosti među visokoobrazovanima viša nego u ukupnoj populaciji.

Dok Bugarska pozitivno odskače, zemlje južne i jugoistočne Europe općenito zaostaju, dok sjeverne i središnje imaju znatno bolje rezultate.
U osam zemalja stopa zaposlenosti novodiplomiranih prelazi 90 %:
- Bugarska (93,7 %), Estonija (93,6 %), Nizozemska (92,7 %), Norveška (92,3 %), Island (92,0 %), Njemačka (91,9 %), Mađarska i Poljska (90,5 %).
Ispod 80 % u Italiji i Francuskoj
Osim Turske, ispod 80 % su:
Bosna i Hercegovina (72,1 %), Grčka (72,7 %), Italija (74,3 %), Srbija (76,3 %) i Francuska (79,9 %).
To znači da više od petine novodiplomiranih nema posao, iako nisu svi službeno nezaposleni – neki su neaktivni ili nedovoljno zaposleni.
Njemačka najbolja među velikim ekonomijama
Od četiri najveće ekonomije EU-a, Italija i Francuska imaju najlošije rezultate. Španjolska stoji nešto bolje (82 %), dok Njemačka prednjači sa 91,9 % zaposlenih unutar tri godine od diplome, piše Euronews.
Za Ujedinjeno Kraljevstvo nema podataka Eurostata, ali prema HESA, 82 % diplomiranih 2022./23. bilo je zaposleno ili volontiralo 15 mjeseci nakon završetka studija.
Muškarci i dalje češće pronalaze posao
U EU-u muškarci imaju nešto veću stopu zaposlenosti nakon diplome – 86 %, u odnosu na 84 % žena.

No, u osam zemalja žene imaju veću stopu zaposlenosti od muškaraca. Najveća razlika u korist žena bilježi se u Grčkoj (7,4 postotna boda), zatim u Hrvatskoj (5,9) i Španjolskoj (4,2).
Turska i Grčka: susjedi u suprotnim smjerovima
Suprotno Grčkoj, Turska ima najveću razliku u korist muškaraca – 19 postotnih bodova (74,2 % muškaraca zaposleno naspram 55,2 % žena). Slijede Slovenija (17,3), Latvija (14,8) te Island i Srbija (po 10,1).
Tako dvije susjedne zemlje stoje na krajevima spektra – Grčka bilježi napredak u rodnoj ravnopravnosti, dok Turska ide u suprotnom smjeru.
Turska ujedno ima i najnižu stopu zaposlenosti novodiplomiranih žena – svega 55,2 %, što znači da gotovo polovica Turkinja (44,8 %) s diplomom u posljednje tri godine nema posao.
S druge strane, Norveška ima najvišu stopu zaposlenosti – 93,3 %.
Više obrazovanje – veći prihodi
U prosjeku, osobe s visokim obrazovanjem u EU zarađuju 38 % više od onih sa srednjom razinom obrazovanja i 68 % više od onih s niskim obrazovanjem.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare